1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Niko ne odustaje od svojih zahteva za budžet 2025.

2. maj 2024.

Do ovog četvrtka 2. maja bio je rok da ministarstva nemačke vlade podnesu predloge ušteda u budžetu za 2025. godinu. Ali, već se naziru novi sukobi. I nove rupe u budžetu.

https://p.dw.com/p/4fQWi
Ministar privrede Robert habek (Zeleni), kancelar Olaf Šolc (SPD) i ministar finansija Kristijan Lindner (FDP)
Ministar privrede Robert habek (Zeleni), kancelar Olaf Šolc (SPD) i ministar finansija Kristijan Lindner (FDP)Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Obasjana prolećnim suncem vladina četvrt u Berlinu deluje mirno i idilično. Ali, iza kulisa nije tako harmonično. Radi se o mnogo novca, o budžetu za 2025. godinu. Iduće godine održavaju se savezni izbori i niko ne želi da mu birači prigovaraju da nije ostvario svoje projekte. A u budžetu bi trebalo obezbediti novac za planiranu reformu penzionog sistema, za zagarantovanu osnovnu pomoć deci, za razne programe za zaštitu klime i još više novca za odbranu. Iza kulisa se vodi teška borba.

Savezni ministar finansija Kristijan Lindner (FDP - Liberali) ne odustaje od tzv. kočnice zaduživanja. Njegov poziv ministarstvima da budu „konstruktivna“ zvuči gotovo kao pretnja. Jer, ministar u predstojećim pregovorima stranaka vladajuće koalicije (SPD, Zeleni, FDP) želi da sprovede liberalni koncept ekonomije i očekuje da svi u tome sarađuju „ruku pod ruku“ i „korak po korak“. Lindner želi da ojača ekonomsku dinamiku u Nemačkoj i da u svakom slučaju ostane pri zabrani prekomernog zaduživanja. Crvena linija njegovih Liberala je dakle jasno povučena. Da bi to moglo da bude ostvareno moralo bi da se uštedi više od 20 milijardi evra.

SPD protiv smanjenja socijalnih davanja

Ima nekoliko predloga štednje, recimo ukidanje mogućnosti odlaska u starosnu penziju bez odbitaka sa 63 godine, ako čovek ima punih 45 godina radnog staža. Ili dodatno povećanje broja godina za odlazak u starosnu penziju, koja je trenutno 67 godina, pri čemu je trenutno dosegnuta starost od 66 godina, a postupnim povećanjem po dva meseca svake godine ta do toga će se doći za šest godina. Tu su Socijaldemokrate (SPD) povukle svoju crvenu liniju. „To se s nama neće menjati“, poručio je njihov kancelar Olaf Šolc prošlog vikenda u Hamburgu. Socijalna država neće biti potkopavana, to, kako kaže Šolc, SPD garantuje.

Onaj ko je radio punih 45 godina može u Nemačkoj da dobije punu starosnu penziju i sa 63 godine - ali to bi Liberali da ukinu
Onaj ko je radio punih 45 godina može u Nemačkoj da dobije punu starosnu penziju i sa 63 godine - ali to bi Liberali da ukinuFoto: Sebastian Kahnert/dpa ZB/picture alliance

Umesto toga Ekonomski forum SPD-a pokušava da ponovo podstakne raspravu o kočnici zaduživanja. I ta grupa, kao i FDP, ukazuje na slabu konjunkturu privrede, ali dolazi do potpuno drukčijeg zaključka u vezi s kočnicom zaduživanja. „Ako se toga budemo držali, onda će troškovi koje će buduće generacije morati da snose biti mnogo veći nego troškovi uzimanja novih kredita.“

Habek želi program rasterećenja privrede

Zeleni se samo čude. Oni su za sada ignorisali Lindnerov koncept. Savezni ministar privrede i vicekancelar Robert Habek iz Zelenih najradije bi olabavio kočnicu zaduživanja i pokrenuo „kratkoročni, ali snažan koncept rasterećenja“ privrede. Tu se sudaraju koncepti Zelenih i Liberala, i toga je svestan i Habek. Pregovori o budžetu mogli bi da postanu teški, izjavio je. Da bi računica na kraju bila u redu, ljudi bi, ili dobijali manje novca ili bi morali više da plaćaju, kaže. „Niko ne može da poveruje da bi to bila uspešna operacija“, kaže ministar iz redova Zelenih.

Spisak ušteda umesto spiska želja

Opozicija smatra da će to biti teška operacija, za koju će biti potrebno vreme. „Imaćemo vruće leto i jesen“, kaže Kristijan Haze, stručnjak Demohrišćana (CDU i CSU) za državni budžet. „Ne mogu se sva socijalna davanja proglasiti nedodirljivim. Tome se čude i obični ljudi, jer vide da to ne može da funkcioniše. Narod je dalje nego njegova vlada.“ Haze je siguran u jednu stvar: „Kod pitanja kočnice zaduživanja mi nećemo popustiti. Neće biti moguće dobiti dvotrećinsku većinu u parlamentu za promenu Osnovnog zakona (zvanični naziv za ustav Nemačke, prim.ur) u ovom legislativnom razdoblju.“

Kristijan Haze iz CDU jasno je stavio do znanja da s njima neće biti moguća promena Ustava kako bi se omogućilo veće zaduživanje
Kristijan Haze iz CDU jasno je stavio do znanja da s njima neće biti moguća promena Ustava kako bi se omogućilo veće zaduživanjeFoto: Christoph Hardt/Future Image/imago images

Tako će vladajuća koalicija morati da raspravlja o spisku ušteda, a ne o spisku želja. Jedino bi moglo da uspe nešto što je posebno drago Liberalima: ukidanje poreza solidarnosti koji u međuvremenu plaćaju uglavnom samo preduzeća. To bi trebalo da ojača privredu.

Tužba protiv poreza solidarnosti

Ukidanje poreza solidarnosti moglo bi da košta milijarde evra i da stvori novu veliku rupu u budžetu. Zato SPD i Zeleni istrajavaju na tome. Ali, Savezni ustavni sud bi još ove godine trebalo da donese odluku o jednoj tužbi protiv poreza solidarnosti.

Predsednik FDP-a, ministar Kristijan Lindner, zato je na stranačkom kongresu upozorio: „Pre nego što nas Ustavni sud zbog pravnih razloga prisili da odmah i bez plana moramo da odustanemo od poreza solidarnosti, trebalo bi da donesemo jasnu političku odluku i da ga se planski odreknemo korak po korak.“

U Lindnerovom Ministarstvu finansija već rade na planu B. Ako Savezni ustavni sud prisili vladajuću koaliciju na ukidanje poreza solidarnosti, to bi pokrenulo novu raspravu o tome treba li ponovo proglasiti vanredne prilike i van snage staviti kočnicu zaduživanja.

Poreska procena igra malu ulogu

Ta odluka će biti doneta tek u budućnosti, a do tada će kancelar Šolc, ministar privrede Habek i ministar finansija Lindner tokom predstojećih nedelja morati da među sobom dogovore odluke o velikim iznosima.

Poreska procena koja se obično donosi sredinom maja i na koju se rado oslanjaju političari koji odlučuju o budžetu, verovatno će igrati manju ulogu. Tako će se iza zatvorenih vrata raspravljati i praviti pritisak. Svi insistiraju na svojim crvenim linijama i niko ne želi prvi da popusti.

jpb/nk/aj (ard)